Zelena tranzicija Hrvatske: rezultati se vide, ali otpad i voda otkrivaju koliko posla ostaje

Sortirnice, vodovodi i zelene površine sve su vidljiviji dio hrvatskih ulaganja. No stvarni učinak tranzicije ne mjeri se brojem projekata na papiru, nego količinom recikliranog materijala, smanjenjem gubitaka vode i time može li se gradom ugodno kretati tijekom toplinskog vala.

Odvajanje otpada napreduje. Što se događa poslije?

U Hrvatskoj je 2024. nastalo 1,88 milijuna tona komunalnog otpada. Odvojeno je prikupljeno 920.374 tone, odnosno 49 posto. To je važan pomak u organizaciji sustava: građani i poduzeća imaju više spremnika, reciklažnih dvorišta i mogućnosti predaje pojedinih vrsta otpada. Odvojeno prikupljanje provodilo se u 539 jedinica lokalne samouprave, navodi nacionalno izvješće o komunalnom otpadu za 2024.

Ali tih 49 posto nije stopa recikliranja. Prema istom izvješću, reciklirano je 689.593 tone, odnosno 36,7 posto nastalog komunalnog otpada, dok je 957.094 tone završilo na odlagalištima. Razlika između prikupljenog i recikliranog upozorava da spremnik pred kućom predstavlja početak, a ne završetak posla. Materijal treba ostati dovoljno čist, biti razvrstan, obrađen i pronaći daljnju primjenu.

Lokalni rezultati pritom nisu jednaki. Nacionalno izvješće za prikupljanje u okviru javne usluge navodi Međimursku županiju s 57,2 posto odvojeno prikupljenog otpada, a Dubrovačko-neretvansku s 11 posto. Te stope imaju uži obuhvat od nacionalnog pokazatelja za sav komunalni otpad, pa ih treba uspoređivati unutar iste tablice. One ipak jasno pokazuju zašto jedno nacionalno rješenje ne može zamijeniti rad komunalnog sustava u svakoj sredini.

U Herešinu kraj Koprivnice dovršeno je postrojenje projektiranog kapaciteta do 4.000 tona odvojeno prikupljenog otpada godišnje. Grad Koprivnica navodi ukupnu vrijednost projekta od oko 3,4 milijuna eura, od čega oko 2,57 milijuna čine bespovratna sredstva. To je konkretan infrastrukturni korak između odvoza i daljnje obrade materijala. Kapacitet ipak nije isto što i stvarna godišnja količina razvrstanog i recikliranog otpada: za ocjenu učinka trebat će podaci o radu pogona.

Voda pokazuje drugu stranu ulaganja

Državni zavod za statistiku za 2025. bilježi 232,3 milijuna prostornih metara gubitaka vode u javnoj vodoopskrbi, 6,8 posto više nego godinu prije. Iste je godine iz sustava isporučeno 330,5 milijuna prostornih metara vode, a mreža je obuhvaćala 51.605 kilometara. Velik sustav zahtijeva stalnu obnovu, ali podatak o većim gubicima postavlja jednostavno pitanje: donose li ulaganja i mjerljivo učinkovitije upravljanje postojećom mrežom?

DZS-ovo priopćenje definira svoj pokazatelj gubitaka kao ustanovljene gubitke u mreži nastale zbog kvarova ili neispravnosti instalacija. Nacionalni akcijski plan za smanjenje gubitaka pri izradi šire vodne bilance dodatno razlikuje stvarna curenja od prividnih gubitaka, primjerice pogrešaka mjerenja. Te dvije metodologije ne treba mehanički spajati u jednu brojku. Za komunalno poduzeće obje upućuju na potrebu boljeg mjerenja, održavanja i javnog izvještavanja o učinku.

Zelena tranzicija vode obuhvaća i pristup sigurnoj opskrbi te prikupljanje i pročišćavanje otpadnih voda. Projekt aglomeracije Slavonski Brod, Brodski Stupnik, Garčin i Donji Andrijevci, kojemu je 2026. odobreno financiranje u okviru Programa Konkurentnost i kohezija 2021.–2027., prema Ministarstvu predviđa priključenje dodatnih 7.837 stanovnika na javnu vodoopskrbu te 20.836 na javnu odvodnju. To su predviđeni učinci projekta, a ne već ostvareni priključci. Takvu razliku treba zadržati i kada se iznose veliki iznosi ulaganja.

Gradovi dobivaju novac; učinak će se vidjeti na ulici

Treće područje postaje osobito opipljivo tijekom ljeta. U srpnju 2026. potpisani su ugovori za 72 projekta zelene infrastrukture u hrvatskim urbanim područjima, uz 131 milijun eura bespovratnih sredstava. Ugovori stvaraju priliku za parkove, drvorede i bolje upravljanje oborinskom vodom, ali potpisivanje još nije završetak gradnje. Sljedeći korak je provjeriti gdje su radovi izvedeni, tko održava zelenilo i koriste li nove površine stanovnicima najizloženijih četvrti.

Zagrebački planski dokument već pokazuje koliko je važna lokacija ulaganja. U njemu su opisani hladniji zeleni pojasevi uz Savu i pod Medvednicom te toplija, gušće izgrađena područja središta i Dubrave. Ulica bez hlada, školsko dvorište pod asfaltom ili trg koji nakon pljuska ne može prihvatiti vodu traže drugačije zahvate od uređenja velikog postojećeg parka.

Postoji i šira gospodarska mjera uspjeha. Europska komisija navodi da je udio ponovno korištenih materijala u hrvatskoj potrošnji materijala 5,9 posto, nasuprot prosjeku EU-a od 12,2 posto. Taj pokazatelj nije stopa recikliranja otpada: govori koliko se sekundarnih materijala vraća u gospodarstvo umjesto novih sirovina. Hrvatska može povećavati prikupljanje otpada, a ipak sporo razvijati tržište za materijale koji iz njega nastaju.

Zato će se napredak GreenCroatiji najbolje vidjeti u povezanim rezultatima: manje odloženog otpada, više stvarno iskorištenog materijala, niži gubici vode i javni prostori koji bolje štite ljude. Projekti i ugovori važni su početak. Brojke nakon puštanja u rad pokazat će što je od njih trajno promijenilo svakodnevicu.