Četiri velika centra za otpad: Babina Gora otvorena, tri gradilišta još čekaju završetak

Babina Gora otvorena je u rujnu 2026., dok se Lećevica, Lučino razdolje i Piškornica još grade. Četiri velika projekta često se stavljaju u istu rečenicu, ali njihova faza određuje što se sada može očekivati od sustava. Ugovoreno financiranje, dovršeno gradilište i mjerljiv rad postrojenja tri su različite prekretnice.

Peti otvoreni centar

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je da je centar Babina Gora otvoren 16. rujna 2026. kao peti centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj, nakon Marišćine, Kaštijuna, Bikarca i Biljana Donjih. Projekt je vrijedan oko 80 milijuna eura. Planirani kapacitet mehaničko-biološke obrade iznosi 29.200 tona godišnje, a sustav uključuje četiri pretovarne stanice i obuhvaća više od 120.000 stanovnika Karlovačke te dijelova Ličko-senjske i Sisačko-moslavačke županije.

Otvorenje je važan pomak za regiju, no projektirani kapacitet nije potvrđena količina obrađenog otpada. To će pokazati izvješća iz redovnog rada. Stanovnicima će biti bitno i kako funkcionira prijevoz do pretovarnih stanica, kakvi su troškovi te jesu li objavljeni nalazi praćenja okoliša. Posebno treba razlikovati količinu materijala primljenog u centar od onoga što je poslije postupka ostalo za odlaganje.

Tri projekta s ugovorima

Za Lećevicu, Lučino razdolje i Piškornicu Fond je krajem 2025. objavio ugovore o sufinanciranju ukupne vrijednosti 186 milijuna eura. Lećevica je projekt za Splitsko-dalmatinsku županiju, Lučino razdolje za Dubrovačko-neretvansku, a Piškornica za sjeverozapad zemlje. To potvrđuje financijski okvir gradnje, ali nijedan od tih ugovora ne znači da centar već obrađuje redovne količine otpada.

Za Lučino razdolje Fond navodi planirani kapacitet obrade 40.000 tona miješanog komunalnog otpada godišnje te 7.520 tona građevnog otpada. Kapaciteti različitih tokova ne smiju se predstavljati kao već ostvareni učinak. Za Piškornicu je nositelj projekta u rujnu 2026. izvijestio o radovima na glavnom gradilištu. Pojedini povezani dijelovi sustava ranije su ulazili u probni rad, što ne čini cijeli centar dovršenim. Najave završetka treba čitati kao plan, a ne kao potvrdu rada.

U županijama koje čekaju dovršetak centara prijelazno gospodarenje otpadom ostaje svakodnevni posao. Organizacija odvojenog prikupljanja, rad reciklažnih dvorišta i zakonit odvoz preostalog otpada ne mogu čekati dan otvorenja. Zato su za stanovnike jednako važni podaci o postojećem načinu obrade i odlaganja, a ne samo fotografije gradilišta. Ugovoreni rokovi i opseg projekta mogu se tijekom izvedbe mijenjati, pa je za javnu provjeru korisna datirana informacija nositelja za svaki objekt i pretovarnu stanicu.

Što pratiti nakon otvaranja

Centri su namijenjeni obradi otpada koji ostaje nakon odvajanja. Ne zamjenjuju sprječavanje nastanka otpada, ponovnu uporabu, odvojeno skupljanje biootpada ili recikliranje. Ako te karike ne rade, nova infrastruktura sama ne može ispuniti sve okolišne ciljeve. Nacionalno izvješće za 2024. pokazuje da je na odlagalištima završilo oko 51 posto nastalog komunalnog otpada; taj podatak objašnjava zašto je promjena potrebna, ali ne predviđa koliko će pojedini novi centar promijeniti nacionalnu stopu.

Usporediva izvješća trebala bi za svaki centar objaviti stvarni ulaz, izdvojene sirovine, ostatak za odlaganje, radne troškove i rezultate mjerenja utjecaja na okoliš. Za gradilišta su korisni ostvareni radovi, izmjene rokova i troškova. Takav pregled omogućuje građanima razlikovati obećanje, izgrađenu infrastrukturu i dokazani rezultat.

Izvori: Fond, Babina Gora; Fond, ugovori za tri centra; Fond, Lučino razdolje; RCGO Piškornica, stanje radova; Nacionalno izvješće o otpadu 2024..