Prelog preuzima stvari, Rijeka uči građane popravku: dva modela ponovne uporabe
Preloški centar prima i obnavlja predmete, a riječki Riperaj građanima daje alate i pomoć za popravak vlastitih stvari. Modeli služe različitim potrebama.
Stara stolica može otići u centar koji je obnovi i ponudi drugom korisniku. Pokvareni mali uređaj vlasnik može odnijeti u radionicu, popraviti ga uz pomoć majstora i vratiti kući. Prelog i Rijeka organizirali su upravo ta dva različita puta produljenja uporabnog vijeka stvari.
Prelog: predmet mijenja korisnika
Komunalno društvo PRE-KOM otvorilo je svoj Centar za ponovnu uporabu u Prelogu 2017. godine, u sklopu reciklažnog centra na adresi Hrupine 8. Prema podacima društva, prostor od 440 četvornih metara podijeljen je na izložbeno-prodajni i skladišno-radionički dio. U njemu se mogu zaprimati, pregledati i obnavljati upotrebljivi predmeti prije nego što se ponude novom korisniku. PRE-KOM navodi i prikupljanje na kućnom pragu.
Takav model traži prostor, prijevoz, radnike i pravila prihvata. Nije svaka stvar koja stigne pogodna za daljnju uporabu: neke je potrebno očistiti ili popraviti, a neke sigurno zbrinuti drugim putem. Posebno je važno razlikovati predmet koji se može ponuditi kao ispravan od otpadne opreme kojoj treba ovlaštena obrada. Broj zaprimljenih kilograma zato ne govori koliko je predmeta našlo novog vlasnika.
Rijeka: vlasnik popravlja vlastitu stvar
Riječki Riperaj projekt je komunalnog društva Čistoća otvoren 2019. godine. Nalazi se u središtu grada, u Ulici Ivana Zajca 20/b, u prostoru od 121 četvornog metra. Građani ondje mogu besplatno koristiti alat i dobiti pomoć majstora za popravak manjih kućanskih uređaja, namještaja, odjeće i igračaka. Potrebne zamjenske dijelove kupuju sami; predmet ne ostavljaju kao u servisu, nego ga nakon rada odnose sa sobom.
Riperaj tako ne treba isto skladište ni prodajni prostor kao preloški centar. Njegova je dodatna vrijednost u prijenosu vještine: osoba koja je jednom uz pomoć stručnjaka riješila manji kvar možda će sljedeći put lakše procijeniti što se isplati popraviti. Uspjeh se ovdje prije mjeri brojem izvedenih popravaka, trajanjem usluge i zadovoljstvom korisnika nego količinom preuzetih predmeta. Čistoća ističe i društvenu ulogu zajedničkog rada.
Što drugi grad može preuzeti?
Grad s velikom količinom još upotrebljivog namještaja i dobrom komunalnom logistikom mogao bi početi punktom za prihvat i obnovu, po uzoru na Prelog. Grad s dostupnim središnjim prostorom i mrežom lokalnih majstora mogao bi prvo otvoriti popravljaonicu po uzoru na Riperaj. Moguće je i povezati modele: predmet se najprije pokušava popraviti kod vlasnika, a tek kada ga on ne želi zadržati procjenjuje se preuzimanje za drugog korisnika.
Ni jedan model nije besplatan za organizatora. Potrebni su stručni nadzor, sigurnost rada, evidencija predmeta i stabilno financiranje prostora. Prije širenja valja objaviti rezultate: broj popravljenih i ponovno upotrijebljenih predmeta, vrste proizvoda i trošak usluge. Prelog i Rijeka daju dva dokumentirana načina rada; izbor za drugi grad treba slijediti njegove ljude, prostor i stvarne potrebe.
Različite usluge, zajednički cilj
Centar za ponovnu uporabu i radionica za popravak ne rješavaju istu fazu problema. Prvi preuzima predmete, razvrstava ih i priprema za sljedećeg korisnika; druga pomaže vlasniku da zadrži i popravi stvar koju već ima. Oba modela imaju smisla, ali zahtijevaju drukčiji prostor, osoblje, sigurnosne postupke i način financiranja.
Za grad koji želi ponoviti ovaj model prvi je korak provjeriti koje se vrste predmeta najčešće odbacuju i postoji li lokalna potražnja za popravcima. Bez takve provjere lako je otvoriti prostor koji potom nema dovoljno korisnika ili odgovarajućih predmeta. Korisni pokazatelji su broj popravljenih stvari, broj predmeta koji su dobili novog vlasnika i količina koja ipak završava na obradi kao otpad.
Izvori: PRE-KOM, Centar za ponovnu uporabu Prelog; KD Čistoća Rijeka, Riperaj; Grad Rijeka, otvorenje.
