Danski grad vraća čaše umjesto da ih baca: što hrvatski gradovi mogu naučiti od Aarhusa
Povratna čaša s depozitom od pet danskih kruna omogućuje građanima da ambalažu vrate u različitim lokalima i na automatima.
Čaša za kavu za van obično se upotrebljava nekoliko minuta, a potom završava u otpadu. U danskom Aarhusu taj je obrazac pokušao promijeniti gradski projekt REUSEABLE, pokrenut u siječnju 2024. Grad, tvrtka TOMRA i lokalni ugostitelji povezali su prodaju napitaka s mrežom automata za povrat ambalaže. Kupac za višekratnu čašu plaća polog koji dobiva natrag kada je vrati.
Kako sustav radi
Polog iznosi pet danskih kruna, približno 67 eurocenti. Čaša se ne mora vratiti u isti kafić u kojem je preuzeta. Kupac je može ubaciti u jedan od automata u gradu i dobiti povrat na karticu ili drugi podržani način plaćanja. Poslije prikupljanja čaše se odvoze na pranje, provjeravaju i vraćaju u optjecaj. Bez zajedničke infrastrukture takav bi postupak bio znatno teži za mali kafić.
Koliko se čaša vratilo
Europska komisija u opisu primjera dobre prakse navodi više od 1,6 milijuna vraćenih čaša između siječnja 2024. i prosinca 2025. te stopu povrata od 91 posto. TOMRA u vlastitom prikazu rezultata s početka 2026. navodi više od 1,8 milijuna prikupljenih čaša, uz drugačije prikazane godišnje stope povrata. Ta se izvješća ne bi smjela spajati u jedan zamišljeni jedinstveni pokazatelj: razlikuju se referentna razdoblja i način izvještavanja.
Zašto je povrat praktičniji od dobre volje
Sustav računa na to da će ljudi ambalažu vratiti ako je povrat jednostavan. Automat mora biti blizu svakodnevnih ruta, povrat pologa brz, a korisnik ne bi smio trebati posebnu aplikaciju. Prema podacima Europske komisije, u sustavu sudjeluje više od pedeset poslovnih partnera. Širina mreže i kontinuirana logistika ključni su jer čaša koja se ne vrati ne može donijeti najavljeni broj ponovnih uporaba.
Ekologija ima i računovodstvo
Višekratna ambalaža ima okolišni smisao kada se dovoljno puta koristi i kada su prijevoz, pranje i gubici pod nadzorom. Europska komisija navodi procijenjene uštede emisija, no model nije automatski jeftiniji od jednokratne ambalaže. U izvješću se kao važan izazov navodi dugoročna financijska održivost bez javnih subvencija. Troškovi automata, čišćenja i logistike određuju hoće li model opstati kada završi pilot-faza.
Hrvatski test
Za hrvatske gradove najlogičnije bi bilo razmotriti model u centru s mnogo lokala, na sveučilišnim kampusima ili velikim događanjima. Međutim, izolirana odluka jednoga ugostitelja nije isto što i gradski sustav. Potrebni su zajednički standard ambalaže, točke povrata, higijenski postupci, ugovorena logistika i transparentan način praćenja rezultata. Aarhus je zanimljiv ne zato što je izmislio višekratnu čašu, nego zato što je od nje napravio zajedničku javno dostupnu uslugu.
Što građanin mora moći jednostavno učiniti?
Sustav višekratnih čaša funkcionira samo ako korisnik bez posebnog planiranja može uzeti piće, vratiti ambalažu i dobiti povrat pologa. Broj prodajnih mjesta nije dovoljan pokazatelj: važni su dostupnost automata, razumljiv način povrata, čistoća čaša i pouzdan rad tijekom najvećih gužvi.
Iz perspektive grada ključno je što se događa između dva korištenja iste čaše. Skupljanje, pranje, prijevoz i izdavanje moraju biti organizirani tako da trošak i okolišni učinak imaju smisla. Ako se čaše često gube ili se vraćaju tek rijetko, prednosti sustava postaju manje. Zato bi budući pilot-projekt u Hrvatskoj od početka morao mjeriti koliko puta svaka posuda stvarno kruži.
