Marija Krnjajić i Velebit: povratak divljine traži više od dobrih namjera
Marija Krnjajić vodi tim Rewilding Velebit. Obnova divljine znači rad na staništima, upravljanju prostorom i odnosima s lokalnom zajednicom.
Velebit je mnogo više od turističkog simbola Hrvatske. Na njegovim obroncima susreću se šumska i otvorena staništa, tradicijsko korištenje prostora i zaštićene prirodne vrijednosti. Upravljanje takvim područjem traži dugoročne odluke, razgovor s lokalnim stanovništvom i praćenje promjena na terenu. Upravo je to okvir rada inicijative Rewilding Velebit, u čijem je vodstvu Marija Krnjajić.
Tko je Marija Krnjajić
Na službenoj stranici Rewilding Velebit Marija Krnjajić navedena je kao direktorica i voditeljica tima. To je pouzdana polazna činjenica za profil, ali nije dovoljno za izmišljanje njezine osobne motivacije, životnog puta ili izjava. Takve elemente potrebno je dokumentirati razgovorom ili provjerljivim ranijim javnim nastupima. Zato je važnije razumjeti posao kojim se bavi njezin tim nego joj pripisivati riječi koje nije izgovorila.
Što znači rewilding
Pristup obnovi divljine polazi od ideje da prirodni procesi trebaju dobiti više prostora. To može uključivati povoljnije uvjete za slobodno kretanje životinja, obnovu staništa i smanjivanje pritisaka koji narušavaju prirodne odnose. Ne znači da čovjek jednostavno nestaje iz krajolika. Mnogim područjima potrebno je aktivno upravljanje, posebno ondje gdje su ekosustavi desetljećima oblikovani ispašom, infrastrukturom ili drugim ljudskim zahvatima.
Zašto su važni ljudi oko planine
Zaštita prirode teško može biti dugoročno uspješna ako se zanemare interesi stanovnika i lokalnih poduzetnika. U Velebitskom prostoru posebno su osjetljiva pitanja korištenja zemljišta, stoke, lovstva, turizma i upravljanja šumama. Zbog toga se uspjeh inicijativa ne može mjeriti samo turističkom prepoznatljivošću ili brojem objava na društvenim mrežama. Važno je koliko su aktivnosti usklađene s vlasnicima i korisnicima prostora te kakva je korist za prirodu.
Vizija do 2030. nije gotov rezultat
Rewilding Velebit na svojim stranicama iznosi viziju prema kojoj bi planina do kraja 2030. trebala biti jedno od najprepoznatljivijih područja divljine u mediteranskoj Europi, sa stabilnim i otpornim populacijama rijetkih vrsta. Riječ je o strateškom cilju organizacije, a ne o tvrdnji da je taj cilj već ostvaren. Objektivna procjena traži podatke o početnom stanju, provedenim aktivnostima i trendovima populacija i staništa.
Rezultati i otvorena pitanja
Uspješnost obnove prirode pokazuje se konkretnim promjenama: stanjem staništa, praćenjem ciljnih vrsta i dugoročnom suradnjom s lokalnim stanovništvom. Jednako je važno znati gdje zahvati nailaze na prepreke i kako se usklađuju s gospodarskim aktivnostima na Velebitu. To su mjerila prema kojima se može ocjenjivati rad organizacije koju vodi Marija Krnjajić, bez svođenja rezultata na najavljene ciljeve.
Očuvanje prirode traži dugoročan rad
Obnova prirodnih procesa razlikuje se od jednokratne akcije čišćenja ili sadnje. Promjene u staništima i populacijama životinja mogu se procijeniti tek kroz više sezona, uz praćenje i suradnju različitih korisnika prostora. Za osobu koja vodi takav projekt to znači stalno usklađivanje ciljeva zaštite prirode s praktičnim potrebama lokalne zajednice.
Marija Krnjajić vodi organizaciju koja te dugoročne ciljeve nastoji pretvoriti u konkretne zahvate. Ocjena učinka ovisit će o podacima o vrstama i staništima, provedenim aktivnostima te iskustvima lokalnih zajednica. Upravo će takvi pokazatelji otkriti koliko je od zacrtane vizije ostvareno.
